Što manageri trebaju znati o burnoutu?

Burnout postaje sve češći problem u modernim radnim sredinama, posebno među menadžerima i liderima koji svakodnevno upravljaju stresom, odgovornostima i timovima. Kao menadžer, važno je ne samo prepoznati znakove burnouta, nego i aktivno implementirati strategije za njegovu prevenciju. S obzirom na to da burnout ne pogađa samo pojedinca, već i cijeli tim i organizaciju, bitno je uložiti napor u njegovo sprječavanje prije nego što postane ozbiljan problem.

U ovom članku ćemo razmotriti što menadžeri trebaju znati o burnoutu, kako ga prepoznati i koje korake poduzeti da bi osigurali mentalno zdravlje svog tima.

Što je Burnout?

Burnout je stanje kroničnog stresa koje se javlja kao rezultat dugotrajnog izlaganja prekomjernim radnim zahtjevima i negativnom okruženju. Najčešće se manifestira kroz tri glavna simptoma:

1. Emocionalna iscrpljenost – osjećaj da ste potpuno iscrpljeni i nemate energije.

2. Depersonalizacija i cinizam – smanjenje pozitivnog stava prema poslu, kolegama i klijentima.

3. Smanjena profesionalna učinkovitost – osjećaj smanjenog uspjeha i postignuća u radu.

Burnout može imati ozbiljan utjecaj na produktivnost, zdravlje i dobrobit zaposlenika, što naravno utječe na cijelu organizaciju. Istraživanje provedenje od strane Maslacha, Leiter i Jackson (2013) pokazalo je da burnout nije samo rezultat loših radnih uvjeta, već i unutarnjih čimbenika poput osobnih sklonosti, osjećaja nekompetentnosti i nedostatka emocionalne podrške.

Rani Simptomi Burnouta: Kako ih Prepoznati?

Za menadžere je ključno prepoznati prve znakove burnouta kod sebe i svojih zaposlenika. Neki od najčešćih simptoma uključuju:

Emocionalna distanca od posla – Osoba može početi gubiti entuzijazam za svoj posao, povući se i biti manje angažirana.

Povećana frustracija i iritacija – Članovi tima mogu pokazivati veću sklonost prema konfliktima i negativnim stavovima.

Fizički simptomi – Kronična umornost, nesanica, problemi sa zdravljem poput glavobolja ili probavnih smetnji mogu biti znakovi stresa i iscrpljenosti.

Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, vrijeme je da poduzmete korake prema sprječavanju daljnjeg pogoršanja.

Koji su Faktori Rizika za Burnout?

Burnout ne nastaje preko noći – on je rezultat dugotrajnog izlaganja stresnim uvjetima. Neki od glavnih faktora rizika za burnout uključuju:

Prekomjerni rad i visoka očekivanja – Dugotrajni rad bez adekvatnih pauza ili nepravedna očekivanja mogu dovesti do iscrpljenosti. Prema istraživanju iz 2016. godine, Aronsson, Gustafsson, i Dallner, prekomjerni rad i loši uvjeti na radnom mjestu direktno povećavaju rizik od burnouta.

Nedostatak kontrole – Menadžeri i zaposlenici koji nemaju kontrolu nad svojim radnim uvjetima često su podložniji burnoutu. Bakker i Demerouti (2007) navode da je niska razina autonomije jedan od ključnih faktora u razvoju burnouta.

Loša međuljudska komunikacija – Konflikti u timu i loša komunikacija mogu povećati stres i uzrokovati emocionalnu iscrpljenost. Schaufeli i Bakker (2004) navode da konfliktne situacije u timu i niska socijalna podrška povećavaju rizik od burnouta.

Nedostatak priznanja – Kada se rad ne prepoznaje i ne cijeni, zaposlenici mogu osjetiti gubitak motivacije, što može dovesti do burnouta. Prema istraživanju Bakker et al. (2008), nepriznavanje postignuća direktno utječe na smanjenje zadovoljstva i povećanje stresa među zaposlenicima.

Kako Menadžeri Mogu Spriječiti Burnout u Timu?

Menadžeri imaju ključnu ulogu u prevenciji burnouta, jer njihov način vođenja i podrške zaposlenicima može značajno utjecati na zdravlje tima. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći:

1. Osigurajte ravnotežu između posla i privatnog života

Poticanje zaposlenika da postavljaju granice između osobnog života i posla ključno je za sprječavanje burnouta. Osigurajte fleksibilne radne uvjete i omogućite vrijeme za odmor i oporavak. Fritz, Yankelevich, i Barger (2018) istraživali su vezu između fleksibilnog radnog vremena i smanjenja stresa i burnouta te su otkrili da fleksibilnost značajno doprinosi smanjenju rizika od burnouta.

2. Poticanje otvorene komunikacije

Uspostavite kulturu u kojoj zaposlenici mogu otvoreno razgovarati o svom stresu, brigama i osjećajima. Redoviti feedback i razgovori mogu pomoći u prepoznavanju problema prije nego što postanu ozbiljni. Taris et al. (2006) potvrđuju da organizacije koje potiču komunikaciju i međusobnu podršku smanjuju rizik od burnouta.

3. Postavite realna očekivanja

Menadžeri moraju postavljati dostižne ciljeve i realne rokove. Prekomjerni pritisak može izazvati preopterećenje koje vodi do burnouta. Leiter i Maslach (2004) ukazuju na važnost postavljanja realnih ciljeva i omogućavanja zaposlenicima da imaju kontrolu nad svojim radnim zadacima.

4. Pohvalite i nagradite uspjehe

Zaposlenici koji osjećaju da je njihov rad priznat i cijenjen, manje su skloni stresu i burnoutu. Redovite pohvale, priznanja i nagrade motiviraju tim i potiču na angažman. Istraživanje Rath i Harter (2010) pokazalo je da zaposlenici koji osjećaju da su prepoznati za svoj rad, imaju niži nivo stresa i veći angažman.

5. Podrška i resursi za mentalno zdravlje

Osigurajte zaposlenicima pristup mentalnom zdravlju kroz različite oblike podrške – od terapije do radionica o upravljanju stresom i mindfulnessa. Ove aktivnosti mogu pomoći zaposlenicima da bolje upravljaju stresom i održavaju emocionalnu ravnotežu. Richardson i Rothstein (2008) ističu da intervencije koje uključuju mindfulness i stres menadžment značajno poboljšavaju emocionalnu dobrobit zaposlenika.

Zaključak

Prevencija burnouta nije samo odgovornost zaposlenika, već i menadžera koji imaju ključnu ulogu u izgradnji zdravog radnog okruženja. Kroz proaktivnu podršku, realna očekivanja i promicanje ravnoteže, menadžeri mogu značajno smanjiti rizik od burnouta i osigurati dugoročnu produktivnost i zadovoljstvo svojih timova. U konačnici, zdrav tim je produktivan tim, a prevencija burnouta je investicija u budućnost organizacije.